Teorija relativnosti

Albert Einsteinova teorija relativnosti sastoji se od dvije znanstvene teorije na području fizike: posebne relativnosti i opće relativnosti. Ove su teorije osmišljene kako bi objasnile činjenicu da se elektromagnetski valovi ne pokoravaju Newtonovim zakonima gibanja. Elektromagnetski valovi gibaju se konstantnom brzinom, nezavisno od kretanja promatrača. Osnovna ideja obje teorije je da će dva promatrača, koji se nalaze u međusobno relativnom gibanju (tj. gibanju jedan u odnosu na drugoga), izmjeriti različite vremenske i prostorne intervale za iste događaje, ali da će fizikalni zakoni obojici izgledati jednako.

Posebna relativnost

Glavni članak: Posebna teorija relativnosti

Einsteinov članak, "O elektrodinamici tijela u gibanju" (1905), uvodi posebnu teoriju relativnosti. Posebna relativnost smatra da promatrači u inercijskim referentnim okvirima koji su u međusobno relativnom jednolikom gibanju ne mogu izvesti nikakav pokus kojim bi utvrdili koji od njih je u "apsolutnom kretanju". Teorija postulira da će brzina svjetlosti u vakuumu biti ista za oba promatrača (tj. promatraču nepromjenjiva [invariantna] brzina).

Jedna od prednosti posebne relativnosti je što može biti izvedena iz svega nekoliko premisa:

  • brzina svjetlosti u vakumu je konstantna (299.792.458 m/s)
  • fizikalni zakoni su isti za sve promatrače u inercijskim referentnim okvirima

Opća relativnost

Glavni članak: Opća teorija relativnosti

Opću teoriju relativnosti Einstein je objavio 1916. (kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25.11.1915). Opća teorija relativnosti je geometrijska teorija koja postulira da prisutnost mase i energije "zakrivljuje" prostorvrijeme, te da ta zakrivljenost utječe na put slobodnih čestica (i općenito svjetlosti). Ova se teorija koristi matematikom diferencijalne geometrije i tenzora da bi opisala gravitiranje bez korištenja gravitacijske sile. Ova teorija sve promatrače drži ekvivalentnima, a ne samo one koji su u jednolikom gibanju.


Vanjski linkovi

  • Probe set to test theory of Relativity - Aug. 07, 2004 — "Gravity probe B" (en.)
  • Reflections on Relativity — cjelovit online tečaj o relativnosti (en.)
  • Relativity explained in words of four letters or less — (en.)
  • Albert Einstein: Relativity - The Special and General Theory — online verzija knjige (en.)
  • Albert Einstein: Relativity - The Special and General Theory — verzija za dowload (en.)
  • p
  • r
  • u
Opće grane u fizici
Akustika • Agrofizika (Fizika tla) • Astrofizika • Atmosferska fizika • Atomska, nuklearna i optička fizika • Biofizika (Medicinska fizika • Neurofizika) • Kemijska fizika • Fizika kondenzirane tvari • Ekonofizika • Elektromagnetizam • Mehanika (Klasična mehanika • Kvantna mehanika • Mehanika fluida • Optomehanika • Termodinamika •)  • Nuklearna fizika • Optika • Fizika elementarnih čestica • Kvantna teorija polja • Teorija relativnosti (Specijalna relativnost • Opća relativnost)
  • p
  • r
  • u
Relativnost
Specijalna
relativnost
Pozadina
Osnove
Formulacija
Konsekvence
Prostorvreme
Zakrivljenje prostorvremena
Opšta
relativnost
Pozadina
Fundamentalni
koncepti
Fenomeni
Jednačine
  • ADM formalizam
  • BŠSN formalizam
  • Ajnštajnove jednačine polja
  • Geodetske jednačine
  • Fridmanove jednačine
  • Linearizovana gravitacija
  • Postnjutnovski formalizam
  • Rajčaudhurijeva jednačina
  • Hamilton—Jakobi—Ajnštajnova jednačina
  • Ernstova jednačina
Napredne
teorije
Egzaktne solucije
  • Kerova metrika
  • Ker—Njumanova metrika
  • Kaznerova metrika
  • Fridman—Lemetr—Robertson—Vokerova metrika
  • Tob—NAT prostor
  • Milnov model
  • pp-talas
  • Van Stokumova prašina
  • Vajl—Luis—Papapetruove koordinate
Naučnici
Ajnštajnove jednačine polja:     G μ ν + Λ g μ ν = 8 π G c 4 T μ ν {\displaystyle G_{\mu \nu }+\Lambda g_{\mu \nu }={8\pi G \over c^{4}}T_{\mu \nu }}     i njihovo analitičko rešenje Ernstovom jednačinom:     ℜ ( u ) ( u r r + u r / r + u z z ) = ( u r ) 2 + ( u z ) 2 . {\displaystyle \displaystyle \Re (u)(u_{rr}+u_{r}/r+u_{zz})=(u_{r})^{2}+(u_{z})^{2}.}
Teorija relativnosti na Wikimedijinoj ostavi