Matija Korvin

Matija Korvin

Matija Hunjadi (mađ. Hunyadi Mátyás, I. Mátyás; rođen 23. februara 1443. u Kolozsvaru, umro 6. aprila 1490 u Beču), poznat kao Matija I Korvin, bio je ugarski kralj i reformator. Nadimak Korvin (lat. corvus – "vrana") nazvan je po predstavi vrane u njegovom grbu.

Kao sin Janoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran je za kralja 1458. godine i bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast i ostvari ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.

Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, a 1486. godine zauzeo je Beč. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Turcima prodor u južnoslovenske zemlje. Reformisao je državu, a u Požunu (danas Bratislavi) osnovao je 1465. godine univerzitet i 1472. prvu štampariju. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima su bili i Ivan Vitez od Sredne i Ivan Česmički.

Prethodnik: Matija Korvin (1458. - 1490.) Nasljednik:
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) Vladislav II. (1490. - 1516.)
Matija Korvin na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Přemyslovići
cca. 870–1306
Coat of arms of the Kingdom of Bohemia
Nedinastijski
1306–1310
Luxembourg
1310–1437
Habsburg
1437–1457
Nedinastijski
1457–1471
  • Jiří Poděbradski
  • Matyáš Korvín3
Jagelovići
1471–1526
Habsburzi
1526–1780
Habsburg-Lothringen
1780–1918
  • 1 Također i poljski vojvoda iz dinastije Piast.
  • 2 Nasljednji kraljevi od 1198. godine.
  • 3 Protukralj.
  • p
  • r
  • u
Kraljevina Hrvatska
Trpimirovići
Snačići
Kraljevi Mađarske
Arpadovići
Přemyslovići
Wittelsbach
Anžuvinci
Luksemburgovci
Habsburgovci
Jagelovići
Hunyadi
  • Matija Korvin
Jagelovići
Zapolje
Carevi iz Habsburške dinastije
Kraljevina Jugoslavija
Karađorđevići
Nezavisna Država Hrvatska
Savoie